Iako postoji velika sličnost u jeziku, narodu, kulturi i identitetu Hercegovina je imala znatno drugačiju historiju od Bosne. Hercegovina je bila naseljena prije 12,000 godina i svaka civilizacija je ostavila trag u njenom bogatom kulturnom nasljeđu.

Ovo bogato kulturno naslijeđe zajedno sa impresivnim prirodnim ljepotama čini ovaj prostor najraznovrsnijim i najatraktivnijim turističkim područjem u Bosni i Hercegovini. Mnogi vide Hercegovinu kao neplodni mjesečev krajolik. Neki dijelovi Hercegovine su doista takvi, ali Hercegovina ima i neke od najsvježijih izvora, kristalno čiste rijeke i endemične vrste flore i faune. Na područjima oko Jablanice, Konjica i Prozora nalaze se guste zelene šume i lijepa nedirnuta jezera. U zapadnoj Hercegovini rijeka Trebižat stvara predivni zeleni pojas duž svojih obala, kao što to čini rijeka Bregava na jugoistoku. Topla mediteranska klima vlada većim dijelom Hercegovine, dajući drugi bio-sistem od onog koji se javlja u centralnoj i sjevernoj Bosni. Smokve, narovi, grožđe, kivi, mandarine i šipurak sve to raste u ovoj sunčanoj regiji. Mnoga od najboljih vina južne Evrope se proizvode u malim vinogradima zapadne i južne Hercegovine (www.vinskacesta.ba). Ovdje se nalaze impresivni spomenici kao i prelijepa priroda, ali za mnoge prava atrakcija Hercegovine su njena jednostavna ali lijepa posvuda razbacana sela i seljani koji obrađuju ovu dragocjenu zemlju. Bez obzira na to šta radili ili gdje išli Hercegovina ce na vas zasigurno ostaviti dugotrajan i snažan utisak.


RIJEKA NERETVA

Od drevnih vremena Neretva je omogućavala napredak i rast ljudskoj zajednici, i ne spomenuti Neretvu kada se govori o Hercegovini, bilo bi isto što i ne spomenuti Nil a pisati o Egiptu. Ovaj tirkizni dragulj je stvorio plodna polja od Glavatičeva do Doljana, na kojima stanište nalazi veći dio flore i faune ovog regiona. Rijeka Neretva izvire u području Borca na planini Zelengori i kao sve rijeke u Bosni teče prema sjeveru, u ovome slučaju preciznije rečeno prema sjeverozapadu. U gornjem toku rijeka nalazi svoj put između masiva Visočice i Bjelašnice na sjeveru i masiva planina Crvanj i Prenj na jugu. Teče kroz brojne kanjone i mali broj plodnih dolina. Za razliku od drugih rijeka u Bosni, Neretva ne uspijeva da se probije dalje na sjever, prolazeći sjeverno od Prenjskog masiva rijeka skreće na jug nedaleko od mjesta gdje se spaja sa Ramom. A odatle pronalazi svoj put kroz kanjone između planina Čvrsnice i Prenja do Mostarske doline gdje gubi sve osobine brze planinske rijeke. Neretva onda lagano vijuga do Čapljine i dalje do delte koja se nalazi između hrvatskih gradova Metkovića i Ploča, odakle se ulijeva u kristalno čisto Jadransko more.